7 minutusNasionálNotísiaNotísia Kalan

Transkrisaun Entrevista RTTL ho Prezidente Eleitu, Dr. José Ramos Horta Iha Programa 7 Minutus

Díli, loron 20 fulan-abril, tinan 2022

Segimentu II

Jornalista Dagky Belo: Ita hare katak óras ne’e dadaun Partidu FRETILIN-KHUNTO-PLP ne’ebé óras ne’e dadaun assume hela papél importante iha Governasaun liu-liu VIII Governu Konstituisionál, nafatin ho ita-bot nia deklarasaun katak iha prosesu diálogu ne’ebé di’ak, mekanizmu oinsá mak halo aproximasaun ho Partidu tolu (3) ne’ebé oras ne’e ai-tonka VIII Governu Konstituisionál?

Dr. Ramos Horta: Primeiru instituisõens Estadu nian independente soberanu iha interdependensia signifika ita tenke servisu hamutuk, laiha instituisaun ida que mes-mesak mak reprezenta Estadu tomak, portanto iha kestõens ne’ebé pretense ba dominio komferensia responsabilidade Parlamentu nian ha’u husik sira ko’alia entre Bankada CNRT- PLP-KHUNTO- FRETILIN-PUDD-PD-FRENTE MUDANSA, sira ne’ebé asentu iha Parlamentu ho kontrbuisaun hosi ema sira liur, Partidu sira ne’ebé asentu iha parlamentu, kazu ida ne’e konsege Prezidente laiha papél tanba sei Deputadu sira halo diálogu, Bankada sira halo diálogu Partidu sira halo diálogu, Prezidente tenke rona de’it, sei sira rasik hakarak rona Prezidente, hakarak vizita Prezidente Eleitu ita buka fatin ida ita ko’alia keta haluha to’o 20 de Maio sei iha Prezidente ida Francisco Guteres “Lu-Olo”, ha’u respeita i hadomi portanto nia mak Presidente da República atu ko’alia ho ha’u nu’udar Prezidente Eleitu pronto iha fatin ida ne’e ha’u bele tun ba Parlamentu, Prezidente bele ba Parlamentu, iha sala konfrensia ruma ko’alia ho sira ou iha fatin seluk, prontu tanba ha’u konhese Deputadu sira lubuk ida, hadomi sira i respeita.

Jornalista Dagky Belo: Iha parte seluk oras ne’e dadaun hanesan Prezidente Eleitu ba tinan lima, ita-bot fiar metin katak diálogu ne’ebé hala’o Líder polítika sei iha solusaun, realidade ita hare iha deklarasaun Prezidente Partidu CNRT rasik la konkorda ho prezensa Doutor Mari Alkatiri iha diálogu sinal pozitivu ba ita-nia mandatu hanesan Prezidente Repúblika?

Dr. Ramós Horta: Bom, Sekretáriu Jerál FRETILIN haruka karta ba Maun Boot Xanana, ha’u le ona i propoin diálogu ida kona-ba avaliasaun Restaurasaun  Independénsia ita halo saída, bele hare formatu seluk karik uluk iha passadu ita halo diálogu antes Dare 1 no Dare 2 depois Independénsia halo diálogu ida iha Maubisse, ne’e serbisu makas hosi Amu matebian Basílio no Eis padre Martinho, Eis Reitor UNTL, Benzamin Corte Real i Doutór Helder da Costa agora Sekretáriu Jerál G7+ ha’u hanesan Prezidente momentu ne’e iha Maubise 1 Maubise 2 ha’u relembra ha’u Prezidente atu ba enkotru iha Palásiu Lahane que ha’u nia fatin ne’e Palásiu Ofisial Rezidensia, ha’u tula Maun Boot Xanana, Amu Bispo Basílio iha ha’u nia karreta ki’ik, ha’u mak kaer karreta tula ami nain tolu ba Lahane, ha’u nia estilu mak ida ne’e portanto, ha’u fiar ita bele diálogu modalidade formato Doutor Mari Alkatiri propoin bele hare oin seluk ou Igreja mak halo inisiativa mediasaun ruma portanto importante prioridade liu mak iha Parlamentu Bankada sira ko’alia para kurizi violasõens rejimentu Parlamentu nian, sira hatene akontese, ita halo via diálogu lalika hadau meja, situasaun urjente krize ne’e seriu kualker dia ita ba supermerkadu loja sira ne’e mamuk tanba ho krize boot iha Xina ho COVID pois movimentu transporte maritima kontentór laiha portanto urjente diálogu ida ne’e.

Jornalista Dagky Belo: Ok ikus rezultadu kontajem de votus ne’ebé hatudu Munísipiu Viqueque nomós Munísipiu Baukau hatudu rezultadu votus minimu ba ita-bot maské ita-bot ba iha ne’ebá, Munísipiu seluk kuaze absoluta ba ita-nia vitoria. Oinsa mensajem ba Munísipiu sanulu resin nomós rua ne’ebé mak seidauk hetan konfiansa husi ita-bot rasik sente ida sai desvantazem ida ba ita-bot nia mandatu rasik?

Dr. Ramós Horta: La’e, ita-bot nia leitura no interpretasaun rasik por ezemplu Lospalos manan, iha Baukau votus sae, iha fatin balun iha Viqueque ami halo analiza ne’e kompletu iha mudansa, Munisípiu rua, kompletu iha total Munisípiu 12 nomós RAEOA mas ha’u la hare ba numerú ha’u hare ba ha’u nia eleisaun tuir buat ne’ebé ha’u hateten foin dadaun ha’u Prezidente ba Timor tomak, ha’u ba Baukau tinan-tinan nia laran ha’u la fiar polítika iha rai ne’e ba Baukau gasta osan iha Baukau ajuda ema iha Baukau, ha’u ajuda programa boot ida reflorestasaun iha Baugia tinan 10 ona ha’u mak petron, liu hosi ha’u hamutuk ho Uniaun Europeia apoiu ONG ida naran Musan Ida que halo programa boot iha Baugia ne’ebá i  fatin barak ha’u ba Viqueque, Ossu ha’u ba ferias iha ne’ebá, tinan lubuk ida liu ba ha’u ba ho Jenerál Falur, ami nain rua hamutuk vizita ba to’o Viqueque apezar de ida ne’e ha’u la manan hanesan konkista Viqueque-Baukau, kontinua nafatin ba fatin hotu-hotu durante krize 2020 que Líder sira iha Díli la sai ha’u mak ba to’o Tutuala ba to’o tasi ibun lori turista ba ha’u la hanoin buat sira ne’e, povu vota ba ha’u, la vota ba ha’u, nafatin povu Timor-Leste, ha’u hakoak ba sira.

Show More

Related Articles

Back to top button
error: !